U utorak, 10. veljače 2026., u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu svečano je proslavljen blagdan blaženoga Alojzija Stepinca. Svečano euharistijsko slavlje predslavio je kardinal James Harvey, arhiprezbiter Papinske bazilike sv. Pavla izvan zidina.
U koncelebraciji je bio mons. Petar Rajič, nadbiskup i apostolski nuncij u Italiji i San Marinu te tridesetak svećenika, među kojima su, uz članove Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, bili mons. Ivan Kovač, podtajnik Dikasterija za biskupe; mons. Hrvoje Škrlec, mons. Renato Kučić i mons. Mario Popović iz Državnog tajništva Svete Stolice, p. Željko Paša, DI, dekan na Papinskom orijentalnom institutu; p. Gernot Wisser, DI, rektor Zavoda Germanicum et Hungaricum u kojemu je za vrijeme svoga studija u Rimu boravio i blaženi Alojzije Stepinac te hrvatski svećenici i redovnici koji studiraju ili djeluju u Rimu. Na početku slavlja sve okupljene pozdravio je rektor Zavoda don Marko Đurin.
U središtu homilije kardinala Harveyja bila je evanđeoska slika zrna pšenice kao ključ za razumijevanje Stepinčeva života. „Liturgija Riječi ne predlaže jednostavno neke tekstove o mučeništvu, nego nas postupno uvodi u kršćansko otajstvo života koji se rađa iz smrti“, istaknuo je, dodajući kako je riječ o „plodnosti koja izvire iz potpunoga dara sebe“. Polazeći od Isusovih riječi: „Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod“, propovjednik je naglasio kako je „čas križa“ vrhunac ljubavi, a ne poraz: „On ne spašava svijet izbjegavajući smrt, nego prolazeći kroz nju; ne čuva svoj život, nego ga daruje.“
Stepinca je opisao upravo tom vazmenom logikom: „Bio je zrno pšenice palo u hrvatsku zemlju. Pao je ne zbog ideološkog izbora, nego zbog vjernosti; ne zbog pobune, nego zbog poslušnosti; ne iz mržnje prema nekome, nego iz ljubavi prema Kristu i Crkvi.“ Njegova plodnost, naglasio je, sazrijevala je u tišini zatvora, izolacije i bolesti, jer „plodnost mučeništva nije trenutačna“. Poseban naglasak stavljen je na Stepinčevu savjest. Pozivajući se na kardinala Josepha Ratzingera, Harvey je podsjetio da Stepinac „nije bio čovjek moći, nego čovjek savjesti“, a savjest „nije subjektivna samovolja, nego mjesto na kojem čovjek sluša Božju istinu“. Upravo zato znao se suprotstaviti totalitarizmima – „braneći Židove i progonjene“ te „slobodu Crkve i dostojanstvo ljudske osobe“. „Njegova čvrstoća nije rađala mržnju, nego milosrđe; ne tvrdoću, nego oprost. U njemu istina i ljubav nikada nisu bile razdvojene“, istaknuo je kardinal. U kontekstu današnjih globalnih izazova – ratova, prisilnih migracija i ideoloških polarizacija – poručio je kako Stepinčevo svjedočanstvo ostaje dramatično aktualno: „Ne može biti istinskoga mira bez istine, niti pomirenja bez pravde, a još manje pravde bez milosrđa.“
Zaključno je naglašeno kako blaženi Stepinac „nije samo nacionalna ili povijesna figura, nego dar cijeloj Crkvi“ te da nas podsjeća kako „se savjest ne može pregovarati“ i da se vjera ne prilagođava ideologijama. „Slijediti Krista danas ne znači nužno podnijeti mučeništvo krvi, nego svakodnevno živjeti mučeništvo vjernosti“, poručio je kardinal Harvey.
Svetoj misi nazočio je predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara. Nazočili su i pripadnici diplomatskog zbora: otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Italiji Jasen Mesić, veleposlanik Republike Slovenije pri Svetoj Stolici Franc But, veleposlanik Republike Slovačke pri Svetoj Stolici Juraj Priputen te ostalo diplomatsko osoblje. U Svetoj misi sudjelovali su i hrvatski vjernici koji žive u Rimu, kao i hodočasnici iz Hrvatske.
Pjevanjem je svetu misu animirao zbor crkve sv. Jeronima pod vodstvom vlč. Brune Diklića, dok su u liturgijskoj asistenciji sudjelovali salezijanski bogoslovi.
Prije završnog misnog blagoslova okupljeni su izmolili molitvu blaženom Alojziju Stepincu, a slavlje je potom nastavljeno zajedništvom u prostorima Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima.
Marin Mlađenović
Foto: Mate Žilić