Posjet Rimu i Vatikanu predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je u petak 5. prosinca navečer sudjelovanjem na svetoj misi koju je u Hrvatskoj crkvi svetog Jeronima predvodio apostolski nuncij u Italiji i San Marinu mons. Petar Rajič te potom druženjem s hrvatskom zajednicom i Hrvatima iz drugih dijelova Italije u prostorima Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima.
Sve je nazočne najprije pozdravio rektor Zavoda Marko Đurin. Potom su prigodne riječi uputili otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić i veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Italiji Jasen Mesić.
U obraćanju članovima hrvatske zajednice koji su se okupili u prostorijama Zavoda predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio da mu je veliko zadovoljstvo pozdraviti ih u jednom posebnom danu kada je hrvatsko izaslanstvo bilo primljeno kod pape Lava XIV.
Plenković je susret ocijenio vrlo srdačnim, dodavši da je papa vrlo informiran i upućen u sve teme koje su važne za hrvatski narod i Hrvatsku kao zemlju.
“Siguran sam da ćemo za vrijeme njegove pontifikata nastaviti tu sjajnu suradnju koja postoji između Svete Stolice i Hrvatske”, poručio je.
Podsjetio je na povijesnu ulogu Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima tijekom godina koje, istaknuo je premijer, nisu uvijek bile jednostavne.
“Katolička Crkva očuvala je biće i koheziju hrvatskog naroda. Očuvala je i stvarala naš identitet i zato je ta uloga jedinstvena i nezamjenjiva”, ponovio je Plenković stajalište, ne samo Vlade, već i drugih važnih hrvatskih institucija, popust Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske.
Podsjetio je i na kvalitetne i visoko strukturirane odnose između Vlade i  Hrvatske biskupske konferencije.
S nadbiskupom Kutlešom i drugim nadbiskupima i biskupima razgovara redovito, najmanje jednom ili dvaput godišnje, o svim društvenim problemima i situaciji u Hrvatskoj.
Hrvatska zajednica, poručio je, predstavlja važnu poveznicu u odnosima Hrvatske i Italije, a hrvatska Vlada vodi brigu  o kvalitetnom položaju i uključenosti hrvatske manjine u Italiji, kao i talijanske manjine u Hrvatskoj.
Prisutne je podsjetio na problem s kojim se Hrvatska, posebno grad Zagreb te Sisačko-moslavačka županija suočila nakon dva razorna potresa.
Istaknuo je da su razmjeri šteta bili strašni te da je više puta ponovio kako će se ono što je razoreno u deset sekundi obnavljati deset godina. Kazao je da smo u ovom trenutku, što se tiče obnove, otprilike na pola puta. Za obnovu zgrada i infrastrukture u Zagrebu i na Banovini dosad je izdvojeno 4,2 milijarde eura.
Poručio je da su obnovljena čak 123 sakralna objekta u što je uloženo 412 milijuna eura, pojasnivši da se obnavlja po visokim protupotresnim standardima kako bi se u budućnosti osigurala sigurnost, stabilnost i kvaliteta objekata.
Osvrnuo se i na potporu koju Vlada pruža Hrvatima izvan Hrvatske.
Izjavio je da je Vlada često suočena s kritikama da podupire nacionalne manjine u Hrvatskoj, a manje brine o Hrvatima izvan domovine.
“Ono što malo tko zna, da mi dajemo puno više novaca za Hrvate izvan Hrvatske nego što dajemo za nacionalne manjenje u Hrvatskoj”, poručio je, dodavši da to znaju Hrvati u našem bližem i daljnjem susjedstvu, ali i oni u prekomorskim destinacijama koje se brojnim programima nastoji potaknuti, ne samo da drže kontakt s domovinom, nego ih se nastoji privući na povratak.
Kako bi pojasnio napredak u zadnjih desetak godina, naglasio je da smo 2016. godine bili na, otprilike 61 ili 62 posto prosječne razvijenosti EU, a ovu ćemo godinu završiti na 78 posto.
Takav napredak, kazao je, daje mu smjer u kojem vodi Hrvatsku.
Govorio je i o demografiji te niskom prirodnom priraštaju koji je problem u čitavoj Europi. Rekao je da je hrvatska politika usmjerena na jačanje obitelji te spomenuo brojne mjere, među kojima je i rješavanje stambenog pitanja za mlade i mlade obitelji, i koje su, uvjeren je, dale rezultate, jer je ove godine rođeno više djece nego lani.

Premijer je na kraju još jednom zahvalio hrvatskoj zajednici na prijemu, a nadbiskupu Rajiču, rektoru Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima don Marku Đurinu i svećenicima na djelovanju kojim  pridonose povezivanju Hrvatske i Svete Stolice.

Tekst i foto: Vlada Republike Hrvatske